Boravak na Zlatiboru možete da začinite posetom nekoj od brojnih manifestacija, koje se ovde održavaju preko cele godine. Ove manifestacije su nastale u cilju promocije tradicije, običaja, načina života i gastronomije ovog kraja. Svaka manifestacija je priča za sebe, koja nosi jasnu poruku, i predstavlja svojevrsni ukras u jedinstvenom zlatiborskom mozaiku.

Ako hoćete da proniknete u dušu Zlatibora i zlatiborskih gorštaka, nije dovoljno da šetate zlatiborskom visoravni, razgledate impozantna čuda prirode i udišete okrepljujući zlatiborski vazduh. Potrebno je da učinite napor više! Posetite neku od prelepih ovdašnjih manifestacija i doživećete Zlatibor na sasvim nov način. Sledi priča o top 5 manifestacija ovoga kraja!

No 1. PRŠUTIJADA U MAČKATU

Svake zime, početkom februara, u zlatiborskom selu Mačkat, održava se Sajam suhomesnatih proizvoda, u narodu poznatiji kao „Pršutijada“. Selo Mačkat se nalazi između Užica i Čajetine, na severoistočnom obodu Zlatibora, a od turističkog centra je udaljen oko 14km. Ovo selo predstavlja raj za sve ljubitelje sušenog mesa, jer se u njemu svaka treća kuća bavi proizvodnjom suhomesnatih proizvoda. Zahvaljujući ovoj činjenici Mačkat je postao sinonom za vrhunski gurmanluk, pa je u tom smislu bez premca na celom Zlatiboru.

Ovakvo privredno usmerenje sela uticalo je da se ovde afirmiše i zaživi nesvakidašnja manifestacija po kojoj se ovo selo pročulo širom zemlje, ali i regiona. Tokom „Pršutijade“ vredni  Mačkaćanci pred svoje goste iznose najvrednije darove iz sopstvenih riznica: svinjsku i goveđu pršutu, slaninu, kobasicu, svinjsku stelju i čvarke. Ko je makar jednom probao ove proizvode zna koliko je teško o njima govoriti i pisati, a da vas u isti mah ne osvoji glad i želja da makar nešto  sa ove jedinstvene trpeze imate pri ruci. Ajd’ sad, pripremio sam se, prineo sam tanjir sa par sitno seckanih parčića pršute, pa ih degustiram i pronalazim inspiraciju.

„Pršutijada“, za tri dana koliko traje, privuče preko 10 hiljada poklonika pršute i ostalih suhomesnatih proizvoda. Tajna kvaliteta pršute sa Mačkata, krije se pre svega u idealnim klimatskim uslovima ovog sela, koje leži na 750 metara nadmorske visine. Ovaj suhomesnati specijalitet za svoj fantastičan ukus može da zahvali pored dobrih tovljenika i zlatiborskim domaćinima koji su do savršenstva doveli tehniku sušenja mesa putem dimljenja. Pršuta se dobija tako što se najkvalitetniji delovi svinjskog mesa iz predela kičme-pečenice, prvo  dobro usole, a zatim se dime oko dvadeset dana, na vatri od najkvalitetnijih bukovih drva u specijalnim prostorijama-sušarama.

Tokom trajanja ove manifestacije posetioci mogu besplatno da degustiraju pršutu, slaninu i kobasicu, da bi na kraju eventualno odlučili da pazare na nekom od brojnih štandova. Meze će im nuditi mladići i devojke obučeni u tradicionalne zlatiborske nošnje, što sajmu daje posebnu draž. Suhomesnati proizvodi se prodaju po specijalnim-promotivnim cenama, pa je tako za kilogram svinjske pršute potrebno izdvojiti 1300 din., za  goveđu pršutu 1600 din., za slaninu 600 din., a za čvarke 500 din.

Poslednjeg dana sajma stručni žiri dodeljuje nagrade, u vidu zlatnih medalja, najboljim proizvođačima u konkurenciji: svinjska pršuta, goveđa pršuta, slanina, ovčija stelja i kobasica. Pored toga, svi posetioci sajma su ujedno i učesnici velike nagradne igre, u kojoj se kao najvrednija nagrada dodeljuje pun džak pršute, kobasice i slanine. Zvuči dobro, zar ne!?

No 2 „RAKIJADA“ U ŠLJIVOVICI

Zlatiborci su se potrudili da se niko ne oseti zapostavljenim. Stoga, ljubitelji dobre kapljice, ovo je nešto za vas!

U zlatiborskom selu Šljivovici, smeštenom na pola puta između Mačkata i centra Zlatibora, održava se manifestacija u čast čuvene rakije od šljive-„Rakijada“. Ova manifestacija se održava sredinom jula meseca, kod  crkve Marije Magdalene, u centru sela. Ove godine je održana deseta, jubilarna „Rakijada“, koja je okupila na hiljade poklonika kvalitetnog šljivovačkog cuga.

Rakija od šljive se proizvodi u svim zlatiborskim selima, ali Šljivovica drži primat, jer se u ovom selu nalazi najveća površina zasada šljive u ovom kraju. Posetom ovoj manifestaciji imaćete priliku da naučite kako se peče rakija, i to od najvećih znalaca-zlatiborskih domaćina, koji će potpaliti vatru u velikim kazanima i time započeti ovu nadaleko čuvenu seosku alhemiju.

Proizvodnja rakije se sastoji od nekoliko faza. Prvo, nakon svakog branja, šljive se izručuju u veliku drvenu burad. U ova burad  se periodično sipa voda, a šljive tu moraju da odstoje više od mesec dana kako bi se obavilo alkoholno vrenje-prevođenje šećera u alkohol i uglen-dioksid. Zatim se pristupa, finalnom procesu, pečenju rakije u kazanima, koje kao rezultat daje izdvajanje alkohola iz fermentisane smeše. Na koncu, rakija se sipa u drvenu, hrastovu burad, u kojima odležava par godina. Za to vreme rakija razvija prepoznatljiv ukus, aromu i boju.

Pored zabavnog i edukativnog, ova manifestacija, ima i takmičarski karakter. Na „Rakijadi“ se nadmeće na desetine izlagača, koji ne dolaze samo sa Zlatibora, već i iz Užica, Čačka, Kraljeva, a stručni žiri ima „nezahvalan“ zadatak da oceni čija je rakija najbolja. Znam šta ste pomislili! E, tu grešite! Žiri ostaje trezan dok traje samo takmičenje, jer se rakija degustira u malim količinama, dok presudnu ulogu igraju aroma, providnost i boja rakije. A šta se kasnije zbiva, „kada se ugase svetla reflektora“, to već ne bih mogao da kažem. Posetite ovu jedinstvenu manifestaciju, pa se sami uverite!

No 3 SEOSKI VIŠEBOJ U JABLANICI

U zlatiborskom selu, Jablanici, smeštenom u podnožju Tornika, održava se manifestacija pod imenom seoski višeboj. Jablanički višeboj, je najautentičnija zlatiborska manifestacija, nastala u želji da se tradicionalni zanati, veštine i sportovi otrgnu od zaborava. Jablanica je jedno od najvećih sela u Srbiji, veoma  bogata borovom i bukovom šumom, što je uslovilo da se meštani prevashodno bave proizvodnjom drvne građe. Ova činjenica je presudno uticala da se ovde razviju neke veštine i zanati, koji uvršteni u takmičarski repertoar ove manifestacije.

U seoskom višeboju takmičari se nadmeću u više sportskih disciplina, kao što su: čobanski skok u dalj, skok u vis, bacanje kamena sa ramena, jahanje konja i prevlaćenje klička. Pored njih, tu su i takmičenja u veštinama poput: seča trupaca uspravnom ručnom testerom, seča trupaca običnom testerom,  i kao kruna cele manifestacije, prevlačenje trupaca volovima. Popularna vuča na vlaci, kako se drugačije naziva ova veština, privlači ubedljivo najveću pažnju i njoj se u ovom selu pristupa sa posebnim žarom. Da bi takmičar dostojno takmičio u ovoj veštini mora da poseduje kvalitetan, dobro utreniran, par volova. Volovi vuku borov trupac težine blizu dve tone, pri čemu vlasnik ne sme da ih udara tokom vuče. Pobednik biva onaj ko za najkrađe vreme prevuće trupac do cilja, a kao nagradu dobija upravo trupac koje je vučen tokom nadmetanja.

Višeboj svake godine privlači sve više posetilaca, koje bivaju impresionirani ovim nesvakidašnjim sportskim nadmetanjima. Poseta ovoj manifestaciji biće nezaboravno iskustvo, jer ćete imati priliku da po prvi put vidite veštine i zanate koji su gotovo izumruli. Istovremeno imaćete jedinstvenu priliku da upoznate tradiciju, običaje i način života zlatiborskih seljaka. Pored takmičenja, goste očekuje bogat kulturni program tokom koga će  nastupati folklorne grupe i pevači iz vika, što će dodatno dočarati atmosferu tradicionalnog zlatiborskog sela. U blizini se nalazi nekoliko šatri, gde gosti mogu uživatu u kuvanim zlatiborskim specijalitetima poput pasulja prebranca, kiselog kupusa i dr.

Jablaničani vole da kažu: „Ovde su svi dobrodošli kao posetioci, ali domaćini bez dobrih volova bolje da se ne prijavljuju za takmičenja, jer će im se smejati celo selo“.

No 4 „DANI PASTRMKE“ U LJUBIŠU

Manifestacija „Dani pastrmke“ održava se tokom avgusta, u zlatiborskom selu Ljubiš. „Dani pastrmke“ imaju za cilj promociju najvećeg brenda ovog živopisnog sela-ljubiške pastrmke. Ljubiška pastrmka predstavlja vrstu kalifornijske pastrmke, a svoj prepoznatljiv ukus može pre svega da zahvali pogodnim klimatskim uslovima sela Ljubiš. Pastrmka se u ovom selu uzgaja na čak pet ribnjaka, kojima se opslužuju restorani širom Zapadne Srbije.

Posetioci imaju priliku da upoznaju tehniku pripreme ovog jedinstvenog gastronomskog specijaliteta, jer se pastrmka prži na seoskom trgu u prisustvu publike. Pored kvalitetnog uzgoja, tajna kvaliteta ljubiške pastrmke krije se i u tradicionalnom načinu pripreme. Naime, pastrmka se priprema na žaru, tako što se po šest minuta prži sa obe strane, pa na kraju, oko dva minuta po sredini.

Ova manifestacija ima i takmičarski karakter imajući u vidu da se tokom nje nadmeću uzgajivači pastrmke iz Ljubiša i okolnih zlatiborskih sela. Stručni žiri ocenjuje ko je pripremio najbolju pastrmku i dodeljuje prigodne nagrade. Nakon toga, pastrmka se besplatno služi svim posetiocima, koji mogu da se prepuste fantastičnom gastronomskom užitku. Ovde ljudi kažu: „Ko dođe u Ljubiš, a ne proba ljubišku pastrmku, džabe je dolazio“.

                    No 5 FESTIVAL „ZALET“ U GALERIJI KOVAČEVIĆ NA BOROVOJ GLAVI

Probajte da zamislite prizor, u kome inspirisani omamljujućim vibracijama u ritmu džeza, počinju da muziciraju svi prisutni, od lokalaca, koji su upravo došli iz njive ili sa plastidbe, do gradske gospode, koja po navici tragaju za novim kulturnim sadržajima, čineći da naspram harmonije trenutka sve ostalo bude manje važno. Kažete: „Nemoguće“! Da, bilo gde drugde, ali ne i na Borovoj Glavi!

Festival „Zalet“ održava se u Galeriji akademskog slikara pokojnog Bože Kovačevića, na Borovoj Glavi. Borova Glava je svojevrsna kulturna i boemska četvrt, koja se nalazi na 12km udaljenosti od centra Zlatibora, u pravcu Nove Varoši. U ovoj oazi kulture, decenijama je stvarao Boža Kovačević, a danas to čine njegove ćerke Slavenka i Aleksandra, koje su krenule očevim stopama. Upravo njima dvema možemo da zahvalimo za organizaciju ovog festivala. Festival predstavlja savršenu mešavinu različitih umetnosti: od slikarstva i džez muzike, preko dramske umetnosti, do filma. „Zalet“ privlači veliki broj ljubitelja klasične umetnosti, što svedoči da je jedan ovakav sadržaj nedostajao u kulturnoj ponudi Zlatibora.

Festival se održava krajem jula i traje sedam dana, tako da je najbolje da pronađetete neki smeštaj u blizini, pa da uživate u bogatoj festivalskoj ponudi. Kulturni događaji se održavaju u živopisnom galerijskom prostoru, obogaćenom pejzažima i akvarelima  Bože Kovačevića. U više nego inspirativnom ambijentu, smenjuju se kao na traci: izložbe slika, pozorišne predstave, džez svirke i filmske projekcije.

Slobodno povedite i mališane, jer je ovo festival skrojen i po njihovoj meri. Potpuno ravnopravno sa odraslima, na „Zaletu“ učestvuju i deca, koja izvode dramske komade i zabavljaju se u slikarskim radionicama. Možda baš vaše dete poseduje slikarski talenat, za koji niste znali, a što neće promaći budnom oku vrsnih učitelja slikarstva, Aleksandre i Slavenke.

Svake godine, organizatori festivala, odaberu po jednog filmskog stvaraoca, čiji se filmovi prikazuju tokom festivala. Da sada su to bili režiseri, čiji je filmski opus vezan za zlatiborski kraj poput Jovana Živanovića, Jovana Jovanovića i dr. Projekcije se održavaju u adaptiranoj bioskopskoj sali, koja raspolaže filmskim platnom, dok gledaoci imaju jedinstvenu priliku da upoznaju sa opusom autora značajnih filmskih ostvarenja, koji su najčešće nepravedno prekriveni velom zaborava.

Autor

Ivan Ječmenica