Zlatibor centar

Ovo, pomalo čudno, kišno i nesvakidašnje leto 2018. godine zasigurno će ostaviti traga na najposećenijoj srpskoj planini, lepom Zlatiboru. Upravo ove godine „zlatna planina“ proslavlja svoj veliki jubilej na koji su veoma ponosni svi, stanovnici Zlatibora i okolnih mesta koji su vrednim rukama stvorili najveći turistički centar, ali i gosti Zlatibora, koji svake godine svoje poverenje ukazuju Zlatiboru i Zlatiborcima i upravo ovde provode svoj odmor.

Pitate se koji je jubilej u pitanju? Jubilej kojim se retko koje mesto u ovom delu Evrope može pohvaliti. Zlatibor ove godine proslavlja 125 godina organizovanog razvoja turizma. Tako je, 125 godina tradicije, 125 godina borbe i opstanka na sve zahtevnijem tržištu. Decenijama unazad svedoci smo ubrzanog razvoja brojnih turističkih destinacija. Uređuju se prelepa letovališta, zimski centri, tropske destinacije širom sveta, a ipak naš Zlatibor i dalje je broj jedan, opstaje u samom turističkom vrhu regiona i svake godine privlači sve veći broj posetilaca sa svih meridijana.

Kraljeva cesma danas

Sve je počelo davne 1893. godine dolaskom krunisane glave na padine Zlatibora. Kralj Aleksandar I Obrenović na svom proputovanju kroz Srbiju odlučio se da poseti i Zlatibor, planinu za koju je već čuo da ima lekovita svojstva. Blaženstvo zlatiborskog vazduha otkrili su još u vreme otomanske okupacije bogati turski begovi i trgovci, gradili su svoje kolibe na zatalasanim padinama planine i tu provodili leta sa porodicama, bežeći od vrućine velikih gradova. Ipak pravu prektrenicu značio je dolazak obožavanog monarha za koga se pripremao veliki doček. Na praznik Preobraženje gospodnje, 19. avgusta kralje je stigao na Zlatibor, a silan svet pohrlio je na proplanak pokraj izvora Kulešavac da dočeka Obrenovića. Narod mu pripremi bogat ručak u prirodi, a kralj je celog dana uživao u blagodetima planine, ukusnim seoskim specijalitetima, igri i pesmi veselih meštana. Iz zahvalnosti za nezaboravan doček, ali i opčinjem prizorom koji mu je ostao u sećanju, kralj Aleksandar obeća da će poslati novac da se izvor Kulaševac uredi. Obećanje je ispunio i već sledeće godine na izvoru niče česma koja ponese naziv Kraljeva. Česma kralja Aleksandra bila je prvi zidani objekat na prostoru koji je danas pretvoren u moderan turistički centar, a uspomena na dolazak najvažnijeg čoveka u zemlji i danas stoji na istom mestu i svedoči o trenutku koji je bio prekretnica u razvoju Zlatibora.

Jezero nekad

Nakon nekoliko burnih godina i smene na srpskom prestolu, na Zlatibor dolazi još jedan monarh. Ovoga puta to je bio kralj Petar Karađorđević sa svojim prestolonaslednicima. Iako je imao veliku želju da na Zlatiboru odsedne nekoliko dana, kralj nije bio u mogućnosti da to i ostvari, jer u tom trenutku, osim Kraljeve česme, ničeka drugog nije bilo. Petar Karađorđević iz tog razloga pokreće inicijativu i Zlatibor dobija prvi hotel, Kraljeva voda. Kako je za kratko vreme ugostio dve krunisane glave, Zlatibor se proslavio kao planina gde borave i kraljevi, tako je nakon gradnje prvog hotela počela i ubrzana urbanizacija. Grade se privatne vile, letnjikovci, restorani, odmarališta, pansioni. Paralelno se razvijaju čak četiri turistička centra. Kraljeva voda i Palisad bile su padine koje su počele da ukrašavaju vile imućnih građana i restorani, u Ribnici, podno Tornika, grade se drveni bungalovi, a na Oku, kod izvora lekovite vode niče dečije odmaralište i narodno kupatilo sa ribnjakom.

Između dva rata Zlatibor je bio stecište viđenih ljudi, uspešnih trgovaca i advokata, pravo mesto za preduzetnike koji grade ugostiteljske objekte. Novine širom Jugoslavije pisale su o lekovitim svojstvima zlatiborskog vazduha, pa se dobar glas daleko pročuo. Sa svih strana velike države dolazili su bolesni po izlečenje, ali i zdravi po još energije i rekreacije. Iako najviše posećen leti, polako se izdvaja i kao zimski centar, pa postaje omiljena planina smučara iz cele zemlje.

Zlatibor iz vazduha

A da ništa ne može da bude idilična bajka, još jednom je pokazao i dolazak Drugog svetskog rata kada na Zlatiboru sve staje. Mnogo objekata je porušeno, stradalo u bombama ili pretvoreno u oružane i skladišta. Turizam kao da je posato daleka prošlost i nedostižna budućnost. Podizanje nove, od tada komunističke Jugoslavije, najpre je značio oporovak stanovništva od velikih gubitaka, razvoj privrede, ali je i turizam došao na red. Zlatibor je trebalo polako vratiti na turističku kartu Evrope. Šezdesete godine označile su gradnju modernog hotela Palisad, instituta Čigota, a zatim se otvaraju i drugi hoteli, grade nove vikendice. Realizovao se projekat izgradnje jezera u centru Kraljeve vode, kao i Ribničkog jezera koje je vodom snadbevalo sve više rastući turistički centar.

Naredne godine donele su neminovno, razvoj u pravom smislu te reči. Danas je Zlatibor jedan od najposećenijih turističkih destinacija u regionu i omiljeno letovalište i zimovalište mnogobrojnih turista. Savremeni nomadi u potrazi za lekovitim vazduhom i danas pohode zlatnu planinu, ali se pored klasičnog pasivnog odmora za sve ljubitelje planine otvorio čitav niz zabavnih i avanturističkih sadržaja.

Danas, kada proslavljamo 125 godina zlatiborskog turizma ostaje nam da ga i dalje čuvamo i negujemo kao pravi biser, što Zlatibor i jeste, i da ga u punom sjaju i svoj svojoj lepoti ostavimo u nasleđe narednim generacijama.